Domaćim proizvođačima organske hrane pomaže se na razne načine kako bi bili konkurentni na tržištu pa tako mogu dobiti subvencije za trošak sertifikacije do 500.000 dinara u vidu refundiranja sredstava, a u planu je i da se u narednom periodu ta subvencija poveća na milion dinara.
Proizvodi dobijeni po organskim metodama dosta su skuplji u odnosu na komercijalne proizvode. Domaćim proizvođačima organske hrane pomaže se na razne načine, kao i u zemljama EU, kako bi bili konkurentni na tržištu. Svakako bi trebalo više ulagati u organsko stočarstvo, ali i raditi na jačanju domaćeg tržišta organskih proizvoda. Proizvođači organske hrane mogu dobiti subvencije za trošak sertifikacije do 500.000 dinara u vidu, a u planu je da se u narednom periodu ta subvencija poveća na milion dinara. Dupliranje subvencije važno je zbog podsticanja izvoza naših organskih proizvoda. Imamo dosta proizvođača koji imaju veliki broj kooperanata, između 300 i 400, a troškovi sertifikacije su veliki. Pored toga, proizvođači organske hrane imaju pomoć od 26.000 dinara po hektaru, a oni koji se bave organskim uzgojem stoke imaju olakšice u sistemu ‘’krava-tele’’ čak i do 55.000 dinara. U najavi je projekat sa FAO, koji će proizvođačima organskog stočarstva obezbediti plasman njihovih proizvoda. U Srbiji ima oko 3.600 grla stoke organskog porekla i na tržištu ima dovoljno organskog mesa koje pokriva potrebe potrošača.
Najveći ograničavajući faktor za razvoj domaćeg tržišta je neznanje, jer kada kupac vidi da piše organsko, nema puno informacija šta to tačno znači. Pored promocija u saradnji sa medijima i trgovinskim lancima neophodno je i razvijanje organskih proizvoda putem interneta, tako što će restorani biti u mogućnosti da ponude ovu vrstu hrane. Kada je reč o označavanju organske hrane, pre svega, moraju se poštovati bazni propisi, o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane, tako da svi obavezni elementi moraju biti na proizvodu. Na takvoj vrsti hrane obavezan je logo, koji je propisan, a u istom vidnom polju treba da stoji kod kontrolne organizacije. Takvi proizvodi su vidljiviji na policama i potrošaci ih lako mogu uočiti. Trend oko potražnje domaće i uvozne organske hrane se polako menja, te je sve veća potražnja za organskom hranom domaćeg porekla, a glavno tržište organskih proizvoda su velike urbane sredine. Najveće površine pod organskom proizvodnjom, od oko 8.600 hektara, su u Vojvodini gde se najviše gaje žitarice i u istočnoj i južnoj Srbiji, koja je većim delom pod livadama i pašnjacima i gde je razvijeno organsko stočarstvo.
