Karfiol je jedna od povratskih kultura bez koje je priprema turšije nezamisliva. Ukoliko planirate gajenje karfiola, u narednom prilogu možete čuti sve o agrotehničkim merama i kako da budete uspešni u ovom poslu.

Karfiol vodi poreklo iz oblasti oko Sredozemnog mora. Smatra se da je nastao od divlje vrste koja se rasprostire u Maloj Aziji i u Grčkoj. Karfiol je kupusnjača kod koje se za ishranu koristi bela kompaktna glavica, takozvana ruža. Spada u grupu visoko kvalitetnog povrća zbog visokog sadržaja sirovih proteina, šećera, vitamina C i veoma niskog sadržaja nitrata i nitrita. Pošto sadrži malo kalorija, a mnogo korisnih sastojaka, karfiol se preporučuje u dijetalnoj ishrani. Visoka hranjiva vrednost i prijatan ukus svrstavaju karfiol u delikatesno povrće.

Karfiol u poređenju sa ostalim kupusnjačama ima izražene zahteve prema uslovima spoljašne sredine. Optimalna temperatura za rast i razvoj je oko 18 stepeni C. Najbolje mu odgovara vlažnost zemljišta između 70 i 80% Poljskog vodnog kapaciteta. Povećana vlažnost zemljišta štetno se odražava na organoleptička svojsta ruže koja postaje nearomatična, sa niskim sadržajem šećera i mineralnih materija. Povoljna relativna vlažnost vazduha za karfiol kreće se oko 85-90 odsto.

Osetljiv je na visoke temperature preko (25 stepeni C) i na nedostatak vlage. Nepovoljni uslovi tokom proizvodnje prouzrokuju fiziološke poremećaje (sitna cvast, prorastanje brakteja, pupoljčenje, jalovost) što delimično ili u potpunosti umanjuje tržišnu vrednost karfiola. Za proizvodnju karfiola treba izabrati plodna, rastresita i topla zemljišta, uglavnom neutralne reakcije. Ne odgovaraju mu teška i hladna zemljišta. Zemljišta sa plitkim pedološkim profilom, nepropusna, kao i zemljišta sa nedostatkom mikroelemenata (bor, molibden) ne treba birati za proizvodnju karfiola. Osnovna obrada se mora obaviti tokom jeseni, po skidanju prethodnog useva. Oranje je potrebno izvesti na dubinu od 30 do 40 cm, kako bi uzorano zemljište ostalo da prezimi u otvorenim brazdama.

Površinska priprema zemljišta počinje u proleće kada je potrebno zatvoriti zimske brazde drljanjem, radi što boljeg usitnjavanja i uništavanja tek izniklog korova. Na parcelama gde se planira direktna setva karfiola neophodno je neposredno pred setvu ili zajedno sa setvom formirati izdignute leje. Karfiol je spreman za berbu kada ruža dostigne prečnik od oko 12 cm. Nije poželjno kasniti sa berbom jer dolazi do prorastanja ruže. Tehnološka zrelost u toku leta je veoma kratka i traje 3-4 dana, dok u toku jeseni traje nešto duže, 10-20 dana. Karfiol se pakuje u letvarice ili kartonske kutije koje mogu biti otvorene ili zatvorene.

Skladišti se u hladnjačama pri temperaturi od 0 do 10C pri relativnoj vlažnosti vazduha od 97%. Karfiol je potrebno uskladištiti pre nego što spoljni listovi počnu da žute i lako se odvajaju. Ne sme se skladištiti sa proizvodima koji obilno izdvajaju etilen jer je jako osjetljiv na njega.