Crveni krst Srbije i Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima organizovali su stručni skup povodom obeležavanja Svetskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Direktorka Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima Aleksandra Ljubojević izjavila je danas da je u prvoj polovini ove godine ukupno zabeleženo 37 žrtava trgovine ljudima, među kojima je desetoro migranata. Dodala je da su 62 odsto žrtava maloletnici i da je prosek njihovih godina bio 12, dok je prosek godina svih žrtava bio 19 godina. Ona je rekla da su 80 do 90 odsto žrtava domaće državljanke, a da je u 2022. i 2023. zabeleženo šest osoba iz migrantske populacije. Na pitanje u kojoj sferi su najčešće žrtve, ona je rekla da je reč o poljoprivredi i građevinarstvu.

Prema podacima koji su podeljeni novinarima na skupu, za prethodnih šest godina ukupno su identifikovane 323 žrtve, od toga su 252 žene, od kojih 123 maloletnice, te 71 muškarac, od kojih je 20 maloletnika. Prema tim podacima, na prvom mestu je seksualna eksploatacija, gde je registrovano 69 devojčica, 85 žena, dva dečaka i jedan muškarac, na drugom mestu je radna eksploatacija u kojoj je zabeleženo 30 muškaraca, šest žena, pet devojčica i četiri dečaka, dok su u kategoriji prinudni brak žrtve bile 22 devojčice i devet žena. Kada je reč o prosjačenju, bilo je osam devojčica, šest žena, pet dečaka i pet muškaraca.

Predstavnik Crvenog krsta Srbije Dragan Lazić rekao je da je trgovina ljudima takva vrsta opasnosti u kojoj svako može da postane žrtva, ali i svako može da pomogne u borbi sa tim problemom. On je ukazao na vršnjačku edukaciju koju sprovodi Crveni krst i istakao da se godišnje oko 30.000 mladih informiše o tome koje su opasnosti. Obraćaju se đacima, deci iz domova za decu bez roditeljskog staranja, korisnicima Narodne kuhinje, migrantima i osobama sa smetnjama u razvoju.

Zaštitnik građana Zoran Pašalić rekao da je da žrtve poslednje saznaju da su žrtve, a da su to najčešće žene i deca. Pašalić je pozvao medije da prilikom izveštavanja budu pažljivi, da se prema podacima ophode obazrivo, jer svaka senzacionalistička vest može da napravi kontraefekat. Upitan o slučaju fabrike Linglong i vijetnamskih radnika, Pašalić je novinarima rekao da je  detaljno  proučio ono što se tamo dogodilo, da je četiri puta posetio fabriku i da nije bilo trgovine ljudima, ali da jeste bilo radne eksploatacije i da su pokrenuti postupci tim povodom.

Danas je objavljen i izveštaj nacionalnog izvestioca u oblasti trgovine ljudima za 2023. godinu u kojem se navodi da je Ministarstvo unutrašnjih poslova otkrilo 21 krivično delo trgovine ljudima i 37 učinilaca krivičnog dela, da su svi učinioci državljani Srbije i da je otkriveno 39 žrtava, od kojih su tri strani državljani. „Zabrinjava podatak da maloletna oštećena lica čine 50 odsto od ukupnog broja otkrivenih, a taj broj je dva puta veći u odnosu na 2022“, navedeno je u izveštaju objavljenom na sajtu zaštitnika građana. Tužilaštva su u 2023. primila prijave protiv 52 osobe zbog trgovine ljudima, a naredba o sprovođenju istrage doneta je prema 37 osoba, dok su optužene 33 osobe