Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) saopštilo je danas da je od posledica strujnog udara stradalo najmanje 56 ptica, od kojih i 41 bela roda, na dva lokaliteta u blizini jezera Buljanka u Paraćinu i na Novom groblju u Nišu. Oba lokaliteta su od ranijih godina poznata kao mesta masovnih stradanja ptica od strujnog udara.

U godini kada su ornitolozi i brojni ljubitelji prirode širom Srbije sproveli 8. Međunarodni popis belih roda, ponovo je zabeleženo masovno uginuće tih ptica od posledica elektrokucije (strujnog udara). U atarima sela Potočac, u blizini jezera Buljanka, ispod niza srednjenaponskih stubova dalekovoda, ornitolozi skoro svake godine pronalaze leševe ptica.

Tamo je 2019. godine pronađeno čak 134 leša, od čega 44 belih roda, tri mišara, jedna vetruška, 33 gavrana, 16 sivih vrana, šest čavki i 31 čvorak. Uprkos brojnim apelima koje je DZPPS upućivalo nadležnim institucijama, ove godine situacija se ponovila. Ispod svega nekoliko srednjenaponskih stubova, ornitolog Nikola Nedeljković pronašao je leševe 30 roda i devet ptica iz porodice vrana. Kako teren nije u potpunosti pregledan, stvaran broj stradalih životinja je zasigurno daleko veći, smatraju u DZPPS. Bele rode se polako okupljaju u jata i pripremaju za jesenju migraciju u toplije krajeve tokom koje koriste dolinu Velike Morave kao koridor iznad kog lete. U blizini te reke i jezera Buljanka nalazi se deponija koja raste iz godine u godinu, što je mala ekološka zamka za selice koje na tom mestu traže hranu.  U pokušaju da odmore na stubovima dalekovoda, ptice u trenutku bivaju spržene snažnim strujnim udarom, na šta nedvosmisleno upućuje karakter povreda ptica.

Istovremeno, scenario je sličan i na Novom groblju u Nišu, u blizini kojeg se nalazi deponija.  Slobodan Marković je tamo pronašao leševe 11 belih roda i sedam ptica iz porodice vrana.  Prošle godine, na istom mestu je pronašao osam roda, četiri gačca i jednu svraku. Takvi slučajevi ne samo da uzrokuju uznemirenje javnosti kada budu otrkiveni, već dovode i do prekida isporuke električne energije i ekonomske štete domaćinstvima i privredi. Kako je na tim mestima stradanje dokazano, DZPPS apeluje da nadlžene institucije, pre svega na Elektrodistribuciju Srbije, reše problem. Potrebno je izolovati stubove i zameniti opasne elemente bezbednim, što je proverena praksa koja je rasprostranjena širom evropskih zemalja, tvrde u DZPPS.